Odakle koronavirus?

U decembru 2019 godine su ljudi u kineskom gradu Vuhan oboljevali od nepoznate upale pluća. Bolest je bila izazvana novom vrstom koronavirusa. Ta nova bolest se naziva Covid-19. Covid-19 se širi brzo cijelim svijetom.

U Evropi su u februaru, prije svega u Italiji, od tog virusa obolili mnogi ljudi. I u Austriji su krajem februara utvrđeni prvi slučajevi bolesti. Od tada savezna republika Tirol vazi kao jedno od najrizičnijih područja u Evropi.

Šta je virus?

Virus je izazivač bolesti. To znači, da može da izazove bolest kako kod ljudi tako i kod životinja. Van tijela su virusi bezopasni. U slučaju da virusi ipak, na primjer putem disanja, dospiju u tijelo, virus se budi. Tada virusi prodiru u ćelije u organizmu, razmnožavaju se i uništavaju ćelije. Tada bivamo bolesni.

Ako kišete, virusi se raspršuju kroz vazduh. Tako ih udišu drugi ljudi. Na taj način se virusi šire veoma brzo.

Kako se mogu odbraniti od koronavirusa?

Protiv koronavirusa štiti najjednostavnije pranje ruku, vodom i sapunom. Trebalo bi višekratno tokom dana 40 do 60 sekundi temeljito prati ruke. Pri kihanju ili kašljanju trebalo bi na nos i usta staviti maramicu. Ili to činiti u ruku savijenu u laktu.

Rukama ne bi trebali ni toliko često dodirivati lice, budući da su ruke te koje su najviše izložene virusima. Nošenje obicnih zaštitnih maski ne štiti od virusa. Takve maske služe svrsi  samo onda ako ste sami bolesni.

Kako bi se u ovom trenutku ljudi u Austriji trebali ponašati?

Vlada Austrije želi da spriječi širenje koronavirusa. Zbog toga, želja je Vlade, da stanovništvo Austrije ostane u svojim domovima. To se naziva ograničenje izlaska. Ono važi jos do 13.aprila. Postoji samo nekoliko iznimaka: na primjer ako se žele kupiti kućne namirnice ili ako se treba otići do banke ili na posao. Šetnje su dozvoljene samo ako ih sami upražnjavate ili s osobama s kojima stanujete.

Veoma je važno pri tom uvijek držati distancu naspram drugih ljudi. Najbolje između 1 do 2 metra. To je otprilike dužina od dvije do tri ruke. Tako će rizik od dobijanja koronavirusa biti manji. Ako je to moguće, bilo bi dobro svoje poslove odrađivati od kuće.

Više mjera protiv koronavirusa će vjerovatno trajati duže, i poslije Uskrsa. To je rekao i kancelar Republike Austrije Sebastian Kurc. "Poslije Uskrsa nalazićemo se u jednoj fazi, koja više liči sadašnjoj nego što bi bila slična normalnim uslovima", rekao je Kurc.

Na koja pravila treba obratiti paznju prilikom kupovine?

Ako u domaćinstvu nema nista za jelo, mora se ići u kupovinu. To naravno smijemo i sada. Starije osobe trebale bi zamoliti nekog iz susjedstva da za njih obavi kupovinu. Mogao bi i neko  od mlađe generacije otići u kupovinu  za svoje starije rođake. Važno je, i pri kupovini, držati se distance od 1 do 2 metra naspram drugih ljudi.

Na kasama često stoji znak na kome piše da je najbolje izvršiti plaćanje bez kontakta, mobilnim telefonom ili kreditnom karticom. Time se treba spriječiti da se osoblje na kasi prilikom plaćanja  zarazi. Plaćanje novčanicama i kovanicama nije zabranjeno. Ako ljudi npr. ne posjeduju kreditnu karticu, naravno da svoje račune mogu izmiriti novcem.

Da li se može izaći iz Austrije?

Uslijed koronavirusa je dosta zemalja u Evropi zatvorilo svoje granice. To se odnosi i na Austriju. U skoro sve zemlje u okruženju ne smije se više putovati. Granica ka Njemačkoj je zatvorena. Kao i ka Italiji, Mađarskoj, Češkoj Republici, Švajcarskoj i Slovačkoj. Ako ste Austrijanac u navedene zemlje možete putovati samo ako tamo radite. Ka Sloveniji se može putovati. Ali onda morate provesti 14 dana u karantinu.

Karantin znači - da se ne smije doći u kontakt sa drugim osobama. Vrši se odvajanje od ostalih ljudi. To se čini ako imate tešku ili zaraznu bolest. Ili ako se sumnja da je imate. Sa karantinom se želi postići da se spriječi dalje širenje zaraze.

Dosta ljudi je pogodjeno skraćenim radom - šta je to?

Zbog koronavirusa mnoge tvornice su prestale s radom. Veliki broj preduzeća  ne dobijaju poslove a samim tim ni novac. Mnogi lokali su zatvoreni. Stoga je dosta ljudi ostalo bez posla. Ipak postoji jedna mogućnost kako bi se pomoglo preduzećima i njenim radnicima. Ta mogucnost se zove skraćeni rad. Za vrijeme skraćenog rada, radi se jos sasvim malo. Zaposleni mogu na taj način zadržati svoj posao. U tom slučaju novac zaposlenima isplaćuje država Austrija, a ne preduzeće.

Vlada Austrije će tako sa 38 milijardi eura pomoći preduzećima. Jedan dio novca je namjenjen za brzu pomoć. To se zove momentalna pomoć. Drugi dio novca bi posebno ugrozena preduzeća mogla dobiti kao kredit. Neka preduzeća biće oslobodjen plaćanja poreza na izvjesni vremenski period.

+++Prijevod  ovog pregleda vijesti je projekat u saradnji sa bečkom privrednom komorom (WKW). Finansiranje prevođenja slijedi kroz finansijsku podršku bečke privredne komore.+++